## Izjava nakon završetka virtualnog posjeta Misije MMF-a Hrvatskoj

## Source details

**Canonical URL:** [Izjava nakon završetka virtualnog posjeta Misije MMF-a Hrvatskoj](https://www.imf.org/-/media/files/news/press-release/2020/pr20360-cro-croatia.pdf)

## Other formats

- [Markdown version](/-/media/files/news/press-release/2020/pr20360-cro-croatia.pdf.md)
- [Structured JSON version](/-/media/files/news/press-release/2020/pr20360-cro-croatia.pdf.json)

---

### Kratkoročna gospodarska prognoza i učinci krize
- Očekuje se pad gospodarstva u 2020. godini između 8 i 10 posto zbog smanjene domaće i inozemne potražnje i 50%-tnog smanjenja fizičkog obujma turizma (na godišnjoj razini).
- Očekuje se da će javni dug u 2020. godini porasti na 88 posto BDP-a.
- Prognozirani manjak proračuna opće države za 2020. iznosi 8 posto BDP-a zbog nižih poreznih prihoda i mjera fiskalne potpore.
- Rast nezaposlenosti zasad je pod kontrolom zahvaljujući snažnoj potpori mjera ekonomske politike.
- Rast kredita privatnom sektoru ostao je stabilan dijelom zahvaljujući privremenom moratoriju na otplatu dugovanja.
- Članovi Misije očekuju da će se u 2021. godini rast BDP-a oporaviti i iznositi oko 6 posto, potaknut većim javnim investicijama i djelomičnim oporavkom turizma; ta prognoza je podložna znatnoj neizvjesnosti vezanoj za pandemiju.

### Kratkoročni prioriteti i dizajn podrške
- Glavni kratkoročni prioriteti:
  - Osigurati da ekonomska potpora zbog krize izazvane pandemijom COVID-19 ne bude dokinuta dok se oporavak čvrsto ne ukorijeni.
  - Da donesene mjere i dalje budu učinkovito usmjerene u održive sektore gospodarstva kako bi se smanjili trajni negativni učinci.
  - Osigurati potrebne resurse za potencijalno veće rashode za zdravstvo, posebno ako se epidemiološka situacija pogorša.
- Preporuke za politiku potpore:
  - Mjere potpore povezane s pandemijom COVID-19 treba osmisliti tako da budu u primjeni sve dok pandemija ne popusti.
  - Mjere je potrebno kontinuirano pratiti kako bi se osiguralo da se ekonomska potpora usmjerava na održiva poduzeća.
  - U područjima s viškom kapaciteta (npr. turizam i ugostiteljstvo) potrebno je provoditi aktivno osposobljavanje i prekvalifikacije u područja kao što su zeleno gospodarstvo i građevinarstvo.
  - Fiskalni poticaji za povećanje rasta bili bi učinkovitiji kada bi se ostvarivali povećanjem potrošnje umjesto daljnjim smanjenjem poreza.
  - Daljnja smanjenja PDV-a nisu preporučljiva bez odgovarajućih kompenzacijskih mjera koje bi spriječile trajni gubitak prihoda.

### Srednjoročni ciljevi, fiskalna strategija i strukturalne reforme
- Srednjoročni prioriteti:
  - Ponovno povećanje fiskalnog prostora u razdoblju pred uvođenje eura.
  - Ponovno uravnoteženje proračuna.
  - Provođenje strukturnih reformi radi rješavanja pitanja zdravstva i mirovina.
  - Racionalizacija uloge države, uključujući bolje upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.
  - Poboljšanje poslovne klime.
- Fiskalni okvir nakon učvršćenja oporavka:
  - Treba usmjeriti prema srednjoročnim ciljevima smanjenja duga i uravnoteženja proračuna.
  - Preporuča se aktivno komuniciranje srednjoročne fiskalne strategije koja obuhvaća srednoročne potrebe za financiranjem i ocjenu fiskalnih rizika.
- Investicije za srednji rok:
  - Veću korist bi donijele investicije u tehnološki i ljudski kapital.
  - Referenca na preporuke iz Izvješća članova Misije MMF-a o konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a za 2019.

### EU instrument „sljedeće generacije” i javne investicije
- Procjena dodjele sredstava iz instrumenta EU sljedeće generacije:
  - Počevši od 2021. tijekom sljedećih nekoliko godina dodjeljivat će se sredstva u prosječnoj vrijednosti od 5 posto BDP-a godišnje.
  - Ta su sredstva znatna i mogu se upotrijebiti za povećanje javnih investicija u fizičku, digitalnu i zelenu infrastrukturu te kvalitetu javnih usluga.
  - Ako se adekvatno apsorbiraju i upotrijebe, ta sredstva mogu značajno povećati produktivnost i rast, a da se pritom ne ugrozi sposobnost podmirivanja ključnih tekućih rashoda u kratkoročnom razdoblju (npr. zdravstvo).
- Preporuka:
  - Ključno je razviti konkretan plan ulaganja za Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. i zatim ga odlučno provesti.

### Financijski sektor i uloga Hrvatske narodne banke (HNB)
- HNB je proaktivno odgovorio na krizu:
  - HNB je na početku pandemije morao poduprijeti stabilnost kune, osigurati dodatnu likvidnost i pružiti potporu tržištu državnih vrijednosnih papira te je privremeno smanjio regulatorno opterećenje za banke.
  - Europska središnja banka (ESB) i HNB dogovorili su 15. travnja uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni (swap line) u iznosu od 2 milijarde eura.
  - HNB je do kraja lipnja u pet navrata otkupio državne vrijednosne papire u ukupnoj vrijednosti od oko 5,5 posto BDP-a.
- Integracija s eurozonom i nadzor:
  - Domaća financijska tržišta brzo su se stabilizirala.
  - Ulaskom u ERM II i uspostavom bliske suradnje s ESB-om na području nadzora banaka, kao i pristupanjem jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, 10. srpnja Hrvatska je napravila dodatan iskorak u daljnjoj integraciji s partnerima iz Europske unije.
- Procjena stanja bankovnog sektora: bankovni sektor zasad uspješno odolijeva pritiscima.

### Dijalog Misije i daljnje konzultacije
- Članovi Misije vodili su razgovore s:
  - potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Marićem,
  - guvernerom Hrvatske narodne banke Vujčićem,
  - drugim državnim dužnosnicima i predstavnicima privatnog sektora.
- Zaključak i plan:
  - Članovi Misije zahvaljuju predstavnicima hrvatskih vlasti i svim drugim sugovornicima na otvorenom i konstruktivnom dijalogu.
  - MMF sa zadovoljstvom očekuje sljedeće konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a za 2021., predviđene za proljeće iduće godine.

*MMF — Izjava nakon završetka virtualnog posjeta Misije Hrvatskoj (Washington, DC – 30. studenoga 2020.)*

---


_Source: https://www.imf.org/-/media/files/news/press-release/2020/pr20360-cro-croatia.pdf_