## 1bihba2026002

## Source details

**Canonical URL:** [1bihba2026002](https://www.imf.org/-/media/files/publications/cr/2026/bosnian/1bihba2026002.pdf)

## Other formats

- [Markdown version](/-/media/files/publications/cr/2026/bosnian/1bihba2026002.pdf.md)
- [Structured JSON version](/-/media/files/publications/cr/2026/bosnian/1bihba2026002.pdf.json)

---

### ETS i CBAM EU — ključne karakteristike i dinamika
- Pokrivenost ETS: industrija, energetika i avijacija unutar Evropskog ekonomskog prostora.
- Gornja granica: godišnja ograničenja za dodjelu emisionih jedinica smanjuju se za 4,3-4,4 percent godišnje počevši od 2024.
- Povijesna cijena emisije: oko 70 EUR po toni u periodu 2022-2025.
- Besplatne emisione jedinice: postepeno ukidanje počevši od 2026. paralelno s uvođenjem CBAM-a.
- Prag uključivanja u ETS za preduzeća: 25.000 tona CO2 godišnje.
- Novi posebni ETS (od 2027): ciljane cijene emisionih jedinica 45 eura po toni; ograničenje dozvola postavljeno na godišnje linearno smanjenje od 5 percent u odnosu na nivo emisija iz 2024.
- Nacionalni porezi na ugljik jednakog ili višeg nivoa od cijene ETS dozvole omogućuju oslobađanje od primjene do 2031.
- Dio prihoda od ETS-a ide u Socijalni klimatski fond.

- CBAM dinamika:
  - Prelazna faza: 2023–2025 (izvještavanje).
  - Konačna financijska faza: od 1. januara 2026.
- Obuhvat po početnoj primjeni:
  - Emisije Opsega 1 za željezo i čelik, aluminij, električnu energiju i vodik.
  - Emisije Opsega 1 i 2 za cement i gnojivo te određene proizvode od željeza i čelika.
- Naplata: efektivna cijena EU ETS-a umanjena za cijenu ugljika plaćenu u zemlji proizvođača.
  - Za ne-elektroenergetske sektore uvoznici plaćaju samo za procenat emisija koji pokriva besplatne ETS jedinice u EU: procenat počinje od 2,5% emisija u 2026. i raste do 100% u 2034.
  - Za uvoz električne energije primjenjuje se puna cijena CBAM-a (nema besplatnih ETS jedinica).
- Cjenovne odredbe:
  - Cijene CBAM certifikata kvartarno 2026; sedmično poslije 2026.
  - Prva objavljena cijena CBAM certifikata (Q1 2026): 75,36 eura po toni CO₂.
  - Prodaja certifikata počinje u februaru 2027.; obavezno podnošenje certifikata za uvoz 2026. do 30. septembra 2027.
- Prag uključivanja za uvoznike: minimalni prag 50 tona robe obuhvaćene CBAM-om u kalendarskoj godini oslobađa od registracije/izvještavanja/kupovine; izvoz električne energije u EU nema prag.
- Raspodjela prihoda od CBAM-a: 75 posto budžetu EU; 25 posto državi članici u kojoj je carinski deklarant registrovan. EU procjenjuje dio prihoda u budžet EU od 2028. oko 1,5 milijardi eura godišnje.

### Utjecaj na BiH — izloženost, emisijski intenzitet i tržišne reakcije
- Trenutni obuhvat CBAM-a utječe na oko 11 percent izvoza BiH (odnosno 3,2 percent BDP-a).
- Procjene pokazuju da će 10,7 posto ukupnog izvoza BiH (3,2 posto BDP-a) podlijegati CBAM naknadi; sektori željeza, čelika i aluminija oko 9 posto ukupne vrijednosti izvoza.
- Prema EU prijedlogu za proširenje CBAM-a:
  - Izloženost BiH porasla bi na 13,2 posto ukupnog izvoza u drugoj fazi (struktura 2024).
  - Izloženost BiH porasla bi na 14,3 posto ukupnog izvoza u 2030. (4,3 posto BDP-a) kada CBAM pokriva sve ETS sektore.
- Intenzitet emisija izvozne robe (relativno prema EU i regiji):
  - Električna energija: gotovo tri puta veći od prosjeka EU; termoelektrane 55 percent ukupne proizvodnje u 2025 (DERK, 2025); hidro 30 percent; solar i vjetar 8 percent; male i industrijske elektrane 7 percent.
  - Željezo i čelik: emisije Opsega 1 1,3 puta veće od prosjeka EU.
  - Aluminij: faktor emisije BiH značajno niži od prosjeka EU (livenje primarnog aluminija i obrada bez taljenja).
  - Cement: BiH u skladu s regijom i nešto iznad prosjeka EU (0,8 tona CO2 po toni proizvodnje).
- Faktori emisije i implikacije (Tabela 1 sažetak):
  - Aluminum: Actual EF 1.39 Tonnes; Default 3.73 Tonnes; CBAM costs under EU ETS EUR 100 price, EUR/unit: With actual EF 67; With default EF 181.
  - Cement: Actual EF 0.8 Tonnes; Default 0.95 Tonnes; costs: With actual EF 39; With default EF 46.
  - Iron and steel: Actual EF 1.46 Tonnes; Default 2.76 Tonnes; costs: With actual EF 71; With default EF 134.
  - Electricity: Actual EF 0.83 MWh; Default 1.148 MWh; costs: With actual EF 83; With default EF 115.
- Napomena: velika razlika između stvarnih i zadanih faktora naglašava važnost ulaganja u MRV kapacitete kako bi se smanjili troškovi CBAM-a.

- Tržišne reakcije na električnu energiju:
  - BiH je 2025 izvezla 8,45 GWh el. energije; 26 percent (2,16 GWh) izvezeno u EU preko Hrvatske (DERK, 2025).
  - Prosječni troškovi snabdijevanja el. energijom (isključujući troškove prenosa) za ključne izvoznike: 50 do 70 eura po MWh.
  - HUPEX prosjek 2025: 108 eura po MWh.
  - CBAM naknada primjer: 86,1 euro po MWh (pretpostavljajući CBAM cijenu 75 EUR/t CO2 i zadani faktor 1,148 tCO2/MWh).
  - Posljedica kombinacije HUPEX i CBAM: smanjenje ili negativne marže u većini scenarija; trgovci preusmjeravaju izvoz na tržišta bez CBAM, posebno Srbiju.
  - SEEPEX prosjek (jan-maj 2026): 95 eura po MWh.

### Kvantitativno modeliranje utjecaja CBAM-a — metodologija i agregatni rezultati
- Model: CPAT (MMF i Svjetska banka) s podacima o međunarodnoj trgovini i ulazno-izlaznim tabelama GLORIA za širenje šoka.
- Ključni kanali: troškovi smanjenja emisija, cijena ugljika za nesmanjene emisije (CBAM naknada x intenzitet emisija), prenošenje troškova (pass-through), promjene količina izvoza.
- Pretpostavke cijene ETS-a u scenariju rasta:
  - 75 eura/t u 2026;
  - 100 eura/t do 2030;
  - 138 eura/t do 2035.
- Osnovni agregatni učinci (do 2035.):
  - Realni BDP pao za 0,36-0,53 posto u odnosu na polaznu vrijednost (ovisno o pretpostavkama prenošenja i cijenama ETS-a).
  - Do 2035. ukupni obim izvoza predviđa se da će pasti za 0,82 posto u odnosu na polazni nivo.
  - Obim izvoza u EU predviđa se da će pasti za 1,73 posto do 2035.
  - Procjena negativnog utjecaja na sam izvoz: 0,31 posto BDP-a; procjena za realni BDP (uz efekte drugog kruga) do 2035: 0,43 posto ispod polaznog nivoa.
  - Analiza osjetljivosti: s nižim (i nultim) nivoima prenošenja i višom ETS cijenom učinak može porasti na 0,52 posto BDP-a.

- Godišnje projicirane relativne promjene GDP:
  - 2026: -0.06%
  - 2027: -0.06%
  - 2028: -0.08%
  - 2029: -0.12%
  - 2030: -0.21%
  - 2031: -0.26%
  - 2032: -0.31%
  - 2033: -0.36%
  - 2034: -0.42%
  - 2035: -0.43%

- Promjene ukupnog izvoza:
  - 2026: -0.04%
  - 2027: -0.04%
  - 2028: -0.05%
  - 2029: -0.08%
  - 2030: -0.15%
  - 2031: -0.19%
  - 2032: -0.22%
  - 2033: -0.26%
  - 2034: -0.31%
  - 2035: -0.31%

### Sektorski učinci i scenariji zadatih faktora
- Opći raspon utjecaja po sektorima (do 2035):
  - Najmanji: pad obima od 3,57 posto za željezo i čelik (jedan scenarij).
  - Najveći: 74,87 posto za cement (glavni scenarij do 2035).
- Cement:
  - Simulacije: smanjenje izvoznih cijena za 82 posto; smanjenje obima gotovo 83 posto do 2035.
  - Pad izvoza procijenjen na 0,12 posto realnog BDP-a u 2035.
  - Oko 90 posto ukupnog izvoza cementa iz BiH ide u EU.
- Željezo i čelik:
  - Pretpostavljeno prenošenje troška CBAM-a na EU potrošače od 74 posto.
  - Pad cijena za 7 posto u 2035; pad obima za 12 posto u 2035.
  - Smanjenje obima izvoza iznosi 0,07 posto BDP-a u 2035.
- Električna energija:
  - Pretpostavlja se obim izvoza u EU manji za 50 posto u 2035; smanjenje izvoza iznosi 0,11 posto BDP-a.
- Aluminij:
  - Pretpostavljeno prenošenje cijene CBAM-a na uvoznike iz EU od 64 posto.
  - Mali efekti; smanjenje izvoza aluminija procjenjuje se na 0,02 posto BDP-a u 2035.
  - Pretpostavljena uvozna cijena aluminija ≈ 2473 USD/tona u 2030; EU ETS 100 EUR/t CO2 implicira trošak CBAM-a od 77 USD/tona ≈ 3 percenta.

- Scenarij primjene zadanih (default) emisijskih faktora:
  - Izvoz željeza i čelika u EU pao bi za 30 posto do 2035.
  - Izvoz aluminija pao bi za 18 posto do 2035.
  - Izvoz cementa postao bi ekonomski neodrživ do 2034 (simulacije pokazuju padove do 100%).
  - Pod zadanim faktorima, smanjenje BDP-a do 2035 iznosilo bi 0,67 posto.
  - Zbog ovih rizika pretpostavlja se snažan poticaj za ulaganja u dokazivanje stvarnih emisija.

### Mogućnosti određivanja cijene ugljika u BiH — scenariji i makrofiskalni učinci
- Dva modelirana scenarija:
  - Scenarij A (porez na ugalj): uvođenje poreza na ugalj počevši od 6,25 EUR po toni CO2 u 2027., povećanje na 25 EUR/t CO2 do 2030., te linearno dalje do 2035.
  - Scenarij B (porez na emisije u ne-elektroenergetskim CBAM sektorima): počevši od 12,5 EUR/t CO2 u 2027., povećanje na 50 EUR/t CO2 do 2030.
- Oba scenarija uključuju postepeno ukidanje subvencija za ugalj do 2030.
- Makrofiskalni učinci (rezultati modela):
  - Dodatni prihodi od poreza na ugalj u iznosu od 25 eura doveli bi do:
    - dodatnih 0,29-0,32 milijardi USD u 2030;
    - oko 0,6 milijardi USD u 2035;
    - što iznosi 0,9-1 posto BDP-a u 2030 i 1,6 posto BDP-a u 2035.
  - Porez na emisije iz CBAM sektora doveo bi do:
    - 0,4 milijarde USD u 2030 (0,13 posto BDP-a);
    - oko 0,1 milijarde USD u 2035 (0,3 posto BDP-a).
- Učinci na BDP (do 2035):
  - CBAM bez domaće politike: pad BDP-a od 0,43 posto u odnosu na polaznu vrijednost.
  - Scenarij s porezom na ugalj: približno 0,29 posto pad.
  - Scenarij s porezom na emisije: približno 0,37 posto pad.
- Pretpostavke recikliranja prihoda: 20 posto kroz novčane transfere, 30 posto kroz smanjenje poreznog opterećenja rada, 50 posto kroz javne investicije.

- Utjecaj na cijene i energiju:
  - Električna energija, weighted average: Current (2026) EUR/kWh 0.08; EUR 25 coal tax - 50% PT (2030) 0.09; EUR 25 coal tax - 100% PT (2030) 0.11; EUR 25 coal tax - 50% PT (2035) 0.1; EUR 25 coal tax - 100% PT (2035) 0.13.
  - Coal, power sector: Current (2026) EUR/GJ 2.02; EUR 25 coal tax - 50% PT (2030) 4.19; EUR 25 coal tax - 100% PT (2030) 4.19; EUR 25 coal tax - 50% PT (2035) 6.92; EUR 25 coal tax - 100% PT (2035) 6.92.
  - Coal, industry: Current (2026) EUR/GJ 2.00; EUR 25 coal tax - 50% PT (2030) 5.36; EUR 25 coal tax - 100% PT (2030) 5.36; EUR 25 coal tax - 50% PT (2035) 8.08; EUR 25 coal tax - 100% PT (2035) 8.08.
  - Procentualni porasti: cijena uglja za proizvodnju el. energije porasla za 108 percent do 2030 (243 percent u 2035); cijena uglja u industriji porasla za 169 percent (305 percent u 2035).
  - Električna energija: potpuno prenošenje troška → cijene +42 percent u 2030; 50 percent prenošenja → +20 percent; projekcije za 2035: +68 percent (100% PT) i +33 percent (50% PT).

- Emisije i potrošnja energije:
  - Porez na ugalj smanjuje CO2 oko 7 percent do 2030.
  - Porez na emisije u CBAM sektorima smanjuje emisije oko 3,3 percent do 2030.
  - EU CBAM bez domaće politike smanjuje emisije za oko 1 percent.
  - Potrošnja fosilnih goriva: porez na ugalj → -6-7 percent u 2030 i -11-14 percent u 2035; porez na emisije → -3 percent u 2030 i -5 percent u 2035.

- Distribucijski utjecaj i kompenzacije:
  - Direktna potrošnja na energiju ≈ 16 percent kućne potrošnje; električna energija ≈ 7 percent.
  - Domaćinstva s nižim prihodima troše ≈ 20 percent svog budžeta na energiju.
  - Scenarij poreza na ugalj: prosječno smanjenje potrošnje domaćinstava 1,4-2 percent u 2030.
  - Kompenzacijske mjere: 20% prihoda za ciljane novčane transfere (najniža četiri decila), 30% za smanjenje poreza na rad, 50% za javne investicije.
  - Neto učinci: najsiromašnija domaćinstva neto koristi u scenariju poreza na ugalj ≈ 3,0-3,2 percent njihove potrošnje prije politike; ≈ 1,4 percent u scenariju poreza na emisije u CBAM sektorima.

- Podrška industriji:
  - Do 2030/2035: aluminij bez značajnih posljedica; željezo i čelik: do -3 percent u 2030 i -6 percent u 2035; cement: do -24 percent u 2030 i -42 percent u 2035.
  - Korištenje prihoda za ciljane subvencije, porezne kredite i investicije za energetsku efikasnost i dekarbonizaciju.

### Električna energija — strukturni izazovi i preporuke dekarbonizacije
- Strukturne prepreke:
  - Solar i vjetar porasli na 8 percent ukupnih izvora (DERK, 2025); proizvodnja iz solarnih i vjetroelektrana gotovo se utrostručila 2021–25.
  - Ograničenja: niske domaće tarife, ograničen prijenosni kapacitet, potencijalna ograničenja u korištenju zemljišta; pravne prepreke za državnu zemlju (Ustavni sud presude 2024).
- Regionalne alternative i infrastruktura:
  - Južna plinska interkonekcija s Hrvatskom može umjereno diverzificirati mješavinu izvora.
  - Alternativna tržišta za el. energiju ograničena su prenosnom infrastrukturom; Srbija i Crna Gora jedine alternative izvan EU.
- Tržišni pomaci:
  - Aukcije prekograničnih prenosnih kapaciteta početkom decembra 2025. dale su 44,3 percent manje prihode nego prethodne godine (DERK, 2025).
  - Preporuke: ulaganje u MRV za dokazivanje stvarnih emisija hidro/obnovljivih izvora; veća integracija tržišta el. energije s EU i Zapadnim Balkanom; uspostava berze el. energije u BiH za konkurentnost i transparentnost.

### Sektor nefinansijskih društava (NFC) i povezanost s bankarskim sektorom — ključne poruke
- Uloga NFC sektora:
  - Dodana vrijednost po faktorskim troškovima porasla sa KM 12,0 milijardi u 2012. na KM 30,8 milijardi u 2024.; udio u BDP-u porastao sa 45,6 percent na 57,4 percent.
  - Udio u zaposlenosti porastao sa ≈ 58,6 percent u 2012. na ≈ 72,2 percent u 2024.
- Uzorak i struktura firmi (2024):
  - Ukupno firmi u uzorku: 27,147.
  - Small: 26,072 firmi; Employees Total 125,914; Mean 6; Median 3; Total Assets 34,851.1 Million KM; Mean 1.3; Median 0.2; Total Debt 7,882.9 Million KM.
  - Midsize: 897 firmi; Employees Total 90,481; Mean 101; Total Assets 19,561.9 Million KM; Total Debt 3,798.7 Million KM.
  - Large: 178 firmi; Employees Total 120,249; Mean 676; Total Assets 31,066.5 Million KM; Total Debt 6,589.0 Million KM.
  - All firms: Employees Total 336,644; Total Assets 85,479.4 Million KM; Total Debt 18,270.7 Million KM.
- Zaduženost i likvidnost:
  - Bruto dug u odnosu na BDP: 53,1 percent u 2024 (nakon vrhunca 56,0 percent).
  - Kratkoročne financijske obveze porasle na 39,8 percent ukupnog iznosa u 2024.
  - Prosječni DTA ≈ 26 percent; u 2024. 5 percent kompanija imalo DTA > 80 percent.
  - Prosječan omjer tekuće imovine i ukupne imovine (CAR): oko 60 percent 2011–2022; porast na 68 percent u 2023 i 2024.
- Profitabilnost i sposobnost servisiranja duga:
  - Medijan ROE porastao sa 9 percent na 29 percent.
  - Medijan ICR povećan tri puta za mala i srednja; prag rizika ICR < 1,5: udio preduzeća u riziku pao sa ≈ 25 percent (2011) na 9 percent (2024).
- Povezanost s bankama:
  - Kreditiranje od banaka ≈ 45 percent duga kompanija nakon pandemije.
  - Izloženost banaka prema kompanijama porasla ≈ 50 percent u zadnjoj deceniji; izloženost u udjelu BDP-a pala s ≈ 25 percent na 20 percent.
- Stres testovi i prijenos na bankarski sektor:
  - U ozbiljnom šoku dug u riziku u korporativnom sektoru mogao bi porasti za 48 percentnih poena.
  - Ako bi se NPL povećali za isti iznos, stopa adekvatnosti kapitala pala bi za 1,5 procentnih poena.
  - Ključne vrijednosti 2024 (KM (millions)):
    - Tier 1 capital (1): 4,790
    - Stock of provisions (2): 653
    - Existing NPL stock (3): 813
    - Risk-Weighted Assets: 25,596
    - Capital before shock (1+2-3): 4,629
    - Capital after shock: 4,236
    - Capital Adequacy Ratio before shock: 18.1%
    - Capital Adequacy Ratio after shock: 16.5%
- Sektorska koncentracija izloženosti banaka (2025 / trendovi):
  - Trgovina na veliko i malo: ≈ 30 percent kredita.
  - Proizvodnja: ≈ 21 percent.
  - Građevinarstvo: porast sa ≈ 6 percent u 2020 na ≈ 10 percent u 2025.
  - Snabdijevanje el. energijom, gasom, parom i klimatizacijom: porast sa ≈ 4 percent na ≈ 7 percent.
- Zaključci:
  - NFC sektor ojačan (profitabilnost, umjereno zaduženje), ali ranjivosti su neujednačene i koncentrirane sektorski.
  - Potrebno kontinuirano praćenje bilansa stanja, detaljne procjene sektorskih rizika, politike za jačanje otpornosti i diverzifikacija izvora rasta i financiranja.

### Politike i ključne preporuke za BiH
- Prioriteti:
  - Ubrzati uspostavljanje ETS-a i MRV infrastrukture kako bi se omogućilo precizno mjerenje emisija i pokazivanje stvarnih emisija za CBAM.
  - U odsustvu tržišne likvidnosti razmotriti ETS sa fiksnom cijenom kao privremeni korak.
  - Razmotriti pragmatično i brzo uvođenje poreza na ugalj (npr. modeliranih putanja) koristeći postojeću akciznu infrastrukturu Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
- Dizajn i primjena prihoda:
  - Korištenje prihoda za zaštitu ugroženih domaćinstava, podršku EITE preduzećima u usvajanju energetski efikasnijih tehnologija i javne investicije u dekarbonizaciju.
  - Efikasno recikliranje prihoda: primjeri modela 20% novčani transferi, 30% smanjenje poreza na rad, 50% javne investicije.
- MRV i kapaciteti:
  - Ulaganje u kapacitete praćenja, izvještavanja i verifikacije kako bi se izbjegla primjena zadanih emisijskih faktora i smanjili CBAM troškovi.
- Socijalne i tržišne mjere:
  - Ciljane mjere podrške za domaćinstva niskih prihoda i regije ovisne o uglju; aktivne politike tržišta rada (prekvalifikacija, premještanje radnika).
  - Poticanje ulaganja u obnovljive izvore, energetsku efikasnost i infrastrukturnu modernizaciju (prijenos, berza el. energije, regionalna integracija).
- Institucionalna napomena:
  - ETS zahtijeva značajne institucionalne kapacitete (registar, MRV, režim provođenja); decentralizacija po entitetima može stvoriti visoku koncentraciju i nisku likvidnost tržišta; regionalni ETS za Zapadni Balkan mogao bi biti prikladniji.

*Izvor: 1bihba2026002 — odlomci sadržaja PDF jedinice.*

### 1. ETS i CBAM Evropske unije: Ključne karakteristike ____________________________________ 4

### 1. ETS i CBAM Evropske unije: Ključne karakteristike

### Sažetak i ključni nalazi
- Trenutni obim primjene CBAM-a utječe na oko 11 percent izvoza BiH (odnosno 3,2 percent BDP-a).
- U scenariju "bez domaćeg političkog odgovora", makroekonomski negativni utjecaj kreće se u rasponu od 0,4 do 0,7 percent realnog BDP-a u 2035. godini.
- Iako BiH planira uvođenje ETS-a u srednjoročnom periodu, dokument preporučuje direktnije strateške mjere poput postepenog uvođenja umjerenog poreza na ugljik u industriji uglja ili na emisije ključnih industrijskih sektora kako bi se:
  - zadržali prihodi od poreza na ugljik u zemlji,
  - zaštitila ugrožena domaćinstva,
  - podržala energetski intenzivna preduzeća izložena trgovinskom utjecaju (EITE) u usvajanju energetski efikasnijih tehnologija,
  - potaknula dekarbonizacija ukupnih izvora energije.

### Osnovne karakteristike EU ETS-a
- Pokrivenost: industrija, energetika i avijacija unutar Evropskog ekonomskog prostora.
- Gornja granica: godišnja ograničenja za dodjelu emisionih jedinica smanjuju se za 4,3-4,4 percent godišnje počevši od 2024.
- Povijesna cijena emisije: kretala se oko 70 EUR po toni u periodu 2022-2025.
- Besplatne emisione jedinice: historijski su se dodjeljivale energetski intenzivnim industrijama, ali će se postepeno ukidati počevši od 2026. godine paralelno s uvođenjem CBAM-a.
- Prag uključivanja u ETS za preduzeća: 25.000 tona CO2 godišnje.
- Novi posebni ETS planiran od 2027. godine za zgrade, transport i malu industriju s mehanizmom stabilizacije cijena:
  - ciljane cijene emisionih jedinica: 45 eura po toni,
  - ograničenje dozvola postavljeno na godišnje linearno smanjenje od 5 percent u odnosu na nivo emisija iz 2024.
- Države članice koje primjenjuju nacionalni porez na ugljik jednak ili veći od cijene ETS dozvole imaju pravo na oslobađanje od primjene do 2031. godine.
- Dio prihoda od ETS-a bit će iskorišten za Socijalni klimatski fond za podršku ugroženim domaćinstvima i malim preduzećima.

### Osnovne karakteristike CBAM-a (EU)
- Dinamika:
  - Prelazna faza: 2023–2025 (fokus na izvještavanje uvoznika).
  - Konačna financijska faza: od 1. januara 2026. godine.
- Obim (po početnoj primjeni):
  - Emisije Opsega 1. za željezo i čelik, aluminij, električnu energiju i vodik.
  - Emisije Opsega 1. i 2. za cement i gnojivo te određene proizvode od željeza i čelika.
- Nivo naplate: efektivna cijena EU ETS-a umanjena za cijenu ugljika plaćenu u zemlji proizvođača.
  - Za sektore koji nisu elektroenergetski, uvoznici plaćaju samo za procenat emisija koji pokriva besplatne ETS jedinice u EU:
    - procenat počinje od 2,5% emisija u 2026. godini i raste svake godine do nivoa od 100% u 2034. godini.
  - Za uvoznike električne energije primjenjuje se puna cijena CBAM-a (nema besplatnih ETS jedinica).
- Cjenovne i tržišne odredbe:
  - Za 2026. godinu cijene CBAM certifikata određivane kvartalno; poslije 2026. cijena će se određivati sedmično.
  - Prva objavljena cijena CBAM certifikata (prvi kvartal 2026): 75,36 eura po toni CO₂.
  - Prodaja CBAM certifikata počinje u februaru 2027. godine; uvoznici obavezni kupiti odgovarajući broj certifikata po relevantnoj kvartalnoj cijeni.
  - Prvo obavezno podnošenje certifikata (koji pokrivaju uvoz iz 2026.) mora se obaviti do 30. septembra 2027. godine.
- Prag uključivanja za uvoznike: minimalni prag od 50 tona robe obuhvaćene CBAM-om u kalendarskoj godini oslobađa od registracije, izvještavanja i kupovine CBAM certifikata.
  - Izuzeće: za uvoz električne energije u EU ne postoji prag uključivanja.
- Faktori emisije:
  - Izračunavaju se na osnovu stvarnih, provjerenih podataka na nivou postrojenja ili, ako ti podaci nisu dostupni, iz zadanih vrijednosti koje postavlja EU (referentna mjerila ili prosjeci zemlje).
  - Vrijednosti uključuju maržu koja raste po godišnjoj stopi kako bi se stimuliralo stvarno izvještavanje.
  - Za električnu energiju faktor je prosječni intenzitet mreže (ukupne emisije iz elektroenergetskog sektora podijeljene sa ukupnom proizvodnjom); uvoznik može koristiti stvarne emisije ako su ispunjeni određeni uvjeti.
- Izuzeća za izvoz električne energije iz trećih zemalja: moguća su pod određenim uvjetima (npr. sporazum o primjeni prava EU u oblasti električne energije, obaveza klimatske neutralnosti do 2050., plan i napredak ka uspostavljanju ETS-a usklađenog s propisima EU do 2030.).
- Izvoz: CBAM EU ne sadrži povrat plaćenog ugljičnog poreza izvoznicima (što razlikuje BCA i poreze).
- Raspodjela prihoda od CBAM-a:
  - 75 posto budžetu EU,
  - 25 posto državi članici u kojoj je carinski deklarant registrovan.
  - EU procjenjuje da će dio prihoda od CBAM-a koji ide u budžet EU od 2028. godine iznositi oko 1,5 milijardi eura godišnje.

### Utjecaj na BiH i trgovinska izloženost
- Glavni izvozni proizvodi BiH obuhvaćeni CBAM-om: aluminij, cement, električna energija, željezo i čelik.
- Trgovinski obrasci (2024):
  - Cement i aluminijske proizvode obuhvaćene CBAM-om BiH izvozi gotovo isključivo u EU.
  - Električna energija i proizvodi od željeza i čelika imaju različite zemlje odredišta, ukazujući na potencijalne alternative izvan EU za željezo, čelik i aluminij.
  - Alternativna tržišta za cement su ograničena (trenutno se izvozi samo u Hrvatsku i Crnu Goru) zbog visokih troškova transporta.
  - Alternativna tržišta za električnu energiju ograničena su prenosnom infrastrukturom; Srbija i Crna Gora su jedine alternative izvan EU.
- Tržišne reakcije:
  - Iako je obaveza plaćanja CBAM-a odgođena do 2027., očekivani trošak CBAM-a za emisije iz 2026. uračunava se u cijene izvoza.
  - Evropska komisija je objavila cijenu CBAM certifikata za prvi kvartal 2026. od 75,36 eura po toni CO₂; uvoznici morali kupiti certifikate po toj cijeni za uvoz u Q1 2026.
  - Izvještaji cijena električne energije na granici BiH ukazuju da su uvoznici tokom prvog kvartala predviđali te troškove i uključivali očekivani CBAM trošak u ponuđene cijene.

### Politike i preporuke za BiH (iz analize)
- Uvođenje ETS-a u srednjoročnom periodu predviđeno je u BiH, ali autori ističu da:
  - Direktorije mjere poput postepenog uvođenja umjerenog poreza na ugljik u industriji uglja ili na emisije ključnih industrijskih sektora omogućile bi zadržavanje prihoda u zemlji i smanjenje troškova CBAM-a.
  - Prihodi od domaćih naknada za ugljik bi, ako se produktivno koriste, mogli djelimično nadoknaditi makroekonomske troškove CBAM-a tokom vremena.
  - Preporučeno korištenje prihoda: zaštita ugroženih domaćinstava, podrška EITE preduzećima u usvajanju energetski efikasnijih tehnologija, i poticanje dekarbonizacije ukupnih izvora energije.
- Komplementarne strateške opcije: dokument nudi određene komplementarne opcije za pomoć preduzećima i domaćinstvima tokom energetske tranzicije (detalji nisu citirani u ovom odlomku izvora).

### Dodatne relevantne napomene iz teksta
- CBAM uključuje i zemlje izvan EU kao što su Švicarska, Norveška i Island.
- CBAM u Ujedinjenom Kraljevstvu stupa na snagu od januara 2027. godine.
- Serbia je, od januara 2026. godine, uvela domaći porez na ugljik zajedno sa porezom na uvoz industrijskih proizvoda u iznosu od 4 EUR po toni.
- Efekti britanskog CBAM-a i BCA Srbije nisu analizirani u ovom radu; izvoz u Ujedinjeno Kraljevstvo predstavlja manje od 1 percent ukupnog izvoza BiH u 2024., od čega bi samo oko 8 percent (na nivou od 4 cifre) moglo potpasti pod CBAM.

*Izvor: 1. ETS i CBAM Evropske unije: Ključne karakteristike, 10.07.2026., Utjecaj CBAM-a Evropske unije i određivanja cijene ugljika u Bosni i Hercegovini*

### 6.      Prema trenutnom obuhvatu proizvoda CBAM-om, procjene pokazuju da će 10,7 posto

### 1bihba2026002 - 6.      Prema trenutnom obuhvatu proizvoda CBAM-om, procjene pokazuju da će 10,7 posto

### Izloženost CBAM-u i značaj sektora
- Procjene pokazuju da će 10,7 posto ukupnog izvoza BiH (što odgovara 3,2 posto BDP-a) podlijegati CBAM naknadi (Slika 3).
- Ovim izvozom dominiraju sektori željeza, čelika i aluminija (oko 9 posto ukupne vrijednosti izvoza), dok preostali manji udio otpada na električnu energiju i cement.
- Prema prijedlogu EU za proširenje CBAM-a:
  - Izloženost BiH bi porasla na 13,2 posto ukupnog izvoza u predloženoj drugoj fazi (trgovinska struktura za 2024. godinu).
  - Izloženost BiH bi porasla na 14,3 posto ukupnog izvoza u 2030. godini i dalje (4,3 posto BDP-a), kada se očekuje da će se CBAM primjenjivati na sve ETS sektore.

### Intenzitet emisija izvozne robe
- Relativni intenzitet emisija izvoza iz BiH u poređenju sa EU i uporedivim zemljama regije varira zavisno od proizvoda i biće ključni faktor za procjenu utjecaja CBAM-a (Slika 4).
- Električna energija:
  - Zbog intenziteta korištenja uglja u elektroenergetskoj mreži BiH, intenzitet emisija električne energije je veći nego u drugim zemljama Zapadnog Balkana (osim Kosova) i gotovo je tri puta veći od prosjeka EU.
  - U 2025. godini, termoelektrane su činile 55 posto ukupne proizvodnje energije, dok je ostatak dolazio iz hidroenergije (30 posto), solarnih i vjetroelektrana (8 posto) i proizvodnje u malim i industrijskim elektranama (7 posto) (DERK, 2025).
- Željezo i čelik:
  - Intenzitet emisija (emisije Opsega 1) je 1,3 puta veći od prosjeka EU, i sličan kao kod Srbije i Albanije.
- Aluminij:
  - Faktor emisije BiH je značajno niži od prosječnog intenziteta aluminija proizvedenog i uvezenog u EU, zbog uglavnom livenja primarnog aluminija i obrade bez taljenja.
- Cement:
  - BiH je u skladu sa regijom i nešto iznad prosjeka EU (0,8 tona CO2 po toni proizvodnje).

### Zadani faktori emisije naspram stvarnih i implikacije
- Velika razlika između procijenjenih stvarnih faktora i zadanih faktora Evropske komisije sugerira važnost ulaganja u kapacitete za praćenje, izvještavanje i verifikaciju emisija u skladu sa standardima EU za smanjenje troškova CBAM-a.
- Tabela 1 (sažetak podataka):
  - Aluminum: Direct emissions factor (EF) Actual 1.39 Tonnes; Default 3.73 Tonnes; CBAM costs under EU ETS EUR 100 price, EUR/unit: With actual EF 67; With default EF 181.
  - Cement: Direct emissions factor (EF) Actual 0.8 Tonnes; Default 0.95 Tonnes; CBAM costs under EU ETS EUR 100 price, EUR/unit: With actual EF 39; With default EF 46.
  - Iron and steel: Direct emissions factor (EF) Actual 1.46 Tonnes; Default 2.76 Tonnes; CBAM costs under EU ETS EUR 100 price, EUR/unit: With actual EF 71; With default EF 134.
  - Electricity: Direct emissions factor (EF) Actual 0.83 MWh; Default 1.148 MWh; CBAM costs under EU ETS EUR 100 price, EUR/unit: With actual EF 83; With default EF 115.
- Napomene i implikacije:
  - Za električnu energiju, faktor emisije odražava ukupni intenzitet mreže u BiH i primjenjuje se na sav izvoz. Posljedično, sva preduzeća koja izvoze u EU, čak i ona koja energiju proizvode potpuno iz obnovljivih izvora, podlijegaju CBAM naknadama.
  - EU propisi dopuštaju korištenje stvarnih faktora emisije umjesto zadanih ako su ispunjeni strogi uvjeti (direktna ili certificirana prenosna veza bez zagušenja, proizvodnja ispod ~550 g CO₂/kWh, satno mjerenje usklađeno s isporukom, verifikacija od akreditiranog verifikatora), ali nije jasno da li je praktično moguće ispuniti te uvjete.

### Ishodi i reakcije na tržištu električne energije
- Sektor električne energije već se suočava sa punim utjecajem CBAM naknade, što predstavlja izazov za ekonomsku održivost izvoza el. energije iz BiH u EU i dovelo je do preusmjeravanja izvoza u zemlje koje ne primjenjuju CBAM.
- Statistika i cijene:
  - U 2025., BiH je izvezla 8,45 GWh el. energije, od čega je 26 posto (2,16 GWh) izvezeno u EU preko Hrvatske (DERK, 2025).
  - Prosječni troškovi snabdijevanja el. energijom (isključujući troškove prenosa) za ključne izvoznike u protekloj godini bili su u rasponu od 50 do 70 eura po MWh.
  - Cijena na mađarskoj berzi (HUPEX) u 2025. prosjek 108 eura po MWh.
  - CBAM naknada izračunata u primjeru: 86,1 euro po MWh (pretpostavljajući cijenu CBAM-a od 75 EUR po toni CO2 i zadani faktor emisije za električnu energiju BiH od 1,148 tona CO2 po MWh).
  - Kombinacija HUPEX cijene i CBAM naknade sugerira smanjenje ili negativne marže u većini scenarija.
- Posljedice tržišnih pomaka:
  - Trgovci su počeli preusmjeravati el. energiju prema tržištima koja ne primjenjuju CBAM, posebno Srbiji.
  - Razlika u cijeni za dan unaprijed između mađarskog (HUPEX) i srpskog (SEEPEX) tržišta porasla je oko 24 eura po MWh; prosječna cijena od januara do maja 2026. na SEEPEX bila je 95 eura po MWh, u poređenju sa 108 eura po MWh u 2025.
  - Aukcije za dodjelu prekograničnih prenosnih kapaciteta održane početkom decembra 2025. za narednu godinu donijele su 44,3 posto manje prihode nego prethodne godine (DERK, 2025).
- Rizici i preporuke:
  - Preusmjeravanje izvoza koncentrira trgovinu na manje tačaka na granici, povećavajući izloženost rizicima od poremećaja u prenosnoj infrastrukturi ili od budućih uvoza poreza u susjednim zemljama.
  - Ulaganje u kapacitete za dokazivanje stvarnih emisija povezanih sa hidroenergijom i obnovljivim izvorima može omogućiti izvoz u EU bez CBAM naknada.
  - Potrebna je veća integracija tržišta el. energije sa EU i Zapadnim Balkanom i hitna potreba za uspostavom berze el. energije u BiH radi bolje konkurentnosti, transparentnosti cijena i optimalnog korištenja regionalnih interkonekcija.

### Kvantitativno modeliranje utjecaja CBAM-a — metodologija i ključne pretpostavke
- Model i izvori:
  - Analiza koristi Alat MMF-a i Svjetske banke za procjenu klimatske politike (CPAT), dopunjen podacima o međunarodnoj trgovini.
  - CPAT: model zasnovan na proračunskim tabelama koji projicira potrošnju goriva, emisije, ekonomske, fiskalne i distribucijske efekte politika.
  - Podaci za industrijske sektore: stope emisija, obim proizvodnje, potrošnja el. energije i cijene (ili troškovi snabdijevanja), te tabele graničnih troškova smanjenja emisija iz literature.
- Kanali utjecaja koji se modeliraju:
  - Troškovi smanjenja emisija (granične krivulje troškova smanjenja).
  - Cijena ugljika za nesmanjene emisije: CBAM naknada pomnožena sa faktorom intenziteta emisija na nivou zemlje.
  - Prenošenje troškova (pass-through):
    - Obim prenošenja cijene izračunava se kao funkcija cjenovne elastičnosti potražnje potrošača iz EU, cjenovne elastičnosti ponude izvan EU i unutar EU.
    - Pass-through formula temeljena na Parry et al (2025).
    - U slučaju električne energije, pretpostavlja se da uvođenje CBAM-a ne dovodi do povećanja cijena unutar EU i da trošak u potpunosti snose proizvođači električne energije iz trećih zemalja.
  - Relativni intenzitet emisija: stvarni intenziteti emisija primjenjuju se za izračun CBAM-a; analiza osjetljivosti ispituje utjecaj primjene zadanih faktora.
  - Količine izvoza: određuju se promjenom uvoznih cijena i cjenovnom elastičnošću potrošnje EU te promjenom cijena izvoznika i cjenovnom elastičnošću ponude BiH.
- Posebne pretpostavke za električnu energiju:
  - Modeliranje pretpostavlja da izvoz električne energije u EU nije održiv; preusmjeravanje izvoza u druge zemlje Zapadnog Balkana postepeno postaje manje održivo.
  - Pretpostavlja se da će se obim preusmjerenog izvoza postepeno smanjiti za ukupno 50 posto do 2035. godine.

*Izvor: IMF staff calculations i tekst sadržaja PDF jedinice.*

### 15.      Druga faza analize zatim razmatra smanjenje izvoza određene podgrupe roba, koje se

### 15. Druga faza analize zatim razmatra smanjenje izvoza određene podgrupe roba, koje se

### Metodologija i opseg analize
- Analiza prati kako se izvozni šok povezan s određenim robama širi kroz ekonomiju putem ulazno-izlaznih veza i mreže snabdijevanja koristeći detaljne ulazno-izlazne tabele za BiH iz multiregionalnog skupa podataka GLORIA.
- Trgovinski tokovi su agregirani kako bi se napravila razlika u transakcijama između BiH, EU i ostatka svijeta.
- Proces mapira CPAT rezultate na sektore ekonomskih djelatnosti kako bi se shvatilo širenje koncentriranog izvoznog šoka kroz strukturu proizvodne mreže.
- Analiza se zasniva na elastičnosti sa fiksnim proizvodnim koeficijentima i ne uzima u obzir opću ravnotežu (npr. investicione odgovore, prilagođavanje tržišta rada, fiskalne implikacije recikliranja prihoda i preusmjeravanje trgovinskih tokova).
- Analiza uključuje emisije Opsega 2. na sav uvoz cementa i sav uvoz željeza i čelika, osim HS koda 260112.

### Ključne pretpostavke o cijeni EU ETS-a i putanji CBAM-a
- Cijena CBAM-a za Q1 2026. bila je oko 75 eura po toni CO2.
- Scenarij rasta cijene ETS-a razmatran u analizi:
  - 75 eura po toni u 2026.
  - 100 eura po toni do 2030.
  - 138 eura po toni do 2035.
- Iako se CBAM uvodi postepeno za sektore koji nisu elektroenergetski, pretpostavlja se da će energetski sektor od početka 2026. plaćati puni trošak CBAM-a.
- Zbog neizvjesnosti, dinamika proširenja primjene na proizvode s kraja proizvodnog lanca i emisije Opsega 2. iz metalnih sektora za sada nisu modelirane.

### Rezultati modeliranja — agregatni učinci
- Realni BDP pao bi za 0,36-0,53 posto u odnosu na polaznu vrijednost do 2035., ovisno o pretpostavkama o prenošenju troškova i cijenama ETS-a.
- Do 2035. ukupni obim izvoza predviđa se da će pasti za 0,82 posto u odnosu na polazni nivo.
- Obim izvoza u EU predviđa se da će pasti za 1,73 posto do 2035.
- Procjena negativnog utjecaja na sam izvoz iznosi 0,31 posto BDP-a, dok procjena za realni BDP (uzimajući u obzir efekte drugog kruga) do 2035. iznosi 0,43 posto ispod polaznog nivoa.
- Analiza osjetljivosti sugerira da bi sa nižim (i nultim) nivoima prenošenja troškova i višom ETS cijenom ovaj efekat porastao na 0,52 posto.

### Godišnje projicirane relativne promjene ključnih agregata (odnosno promjene u odnosu na polazne projekcije)
- Promjene GDP (u odnosu na polazne projekcije):
  - 2026: -0.06%
  - 2027: -0.06%
  - 2028: -0.08%
  - 2029: -0.12%
  - 2030: -0.21%
  - 2031: -0.26%
  - 2032: -0.31%
  - 2033: -0.36%
  - 2034: -0.42%
  - 2035: -0.43%
- Promjene ukupnog izvoza (u odnosu na polazne projekcije):
  - 2026: -0.04%
  - 2027: -0.04%
  - 2028: -0.05%
  - 2029: -0.08%
  - 2030: -0.15%
  - 2031: -0.19%
  - 2032: -0.22%
  - 2033: -0.26%
  - 2034: -0.31%
  - 2035: -0.31%

### Sektorski učinci — glavni nalazi
- Opći raspon utjecaja po sektorima kreće se:
  - Najmanji: pad obima od 3,57 posto za željezo i čelik (navedeno kao sektor s manjim relativnim padom u jednom od prikazanih scenarija).
  - Najveći: 74,87 posto za cement (u glavnom scenariju do 2035.).
- Cement:
  - Simulacije pokazuju smanjenje izvoznih cijena za 82 posto i smanjenje obima od gotovo 83 posto u odnosu na polazne vrijednosti do 2035.
  - Ovo predstavlja pad izvoza koji se procjenjuje na 0,12 posto realnog BDP-a u 2035. godini.
  - Na osnovu historijskih podataka, oko 90 posto ukupnog izvoza cementa iz BiH ide u EU.
- Željezo i čelik:
  - Veći intenzitet ugljika u odnosu na EU; emisije Opsega 2. uključene za određene proizvode smanjuju profitne marže.
  - Unatoč pretpostavljenom prenosu troška CBAM-a na EU potrošače od 74 posto, utjecaj na cijene izvoznika i obim u EU značajan:
    - Pad cijena za 7 posto u 2035.
    - Pad obima za 12 posto u 2035.
  - Smanjenje obima izvoza iznosi 0,07 posto BDP-a u 2035.
- Električna energija:
  - Pretpostavlja se da će obim izvoza u EU biti manji za 50 posto u 2035.
  - Ovo smanjenje izvoza iznosi 0,11 posto BDP-a.
  - Napomena: za elektricitet, redukcije volumena odnose se na izvoz prethodno prodan u EU koji se potom preusmjerava na tržišta Zapadnog Balkana.
- Aluminij:
  - Očekuje se najmanji ukupni utjecaj zbog visokog očekivanog prenosa troškova na kupce i relativno niskog intenziteta ugljika u BiH.
  - Procjenjuje se prenošenje cijene CBAM-a na uvoznike iz EU od 64 posto.
  - U početku mali pozitivan utjecaj na cijene izvoznika i obim izvoza; kako cijene EU ETS-a rastu, efekt slabi i rezultira malim negativnim efektom.
  - Smanjenje izvoza aluminija procjenjuje se na 0,02 posto BDP-a u 2035.
  - Pretpostavljena uvozna cijena aluminija modelirana je na nivou od oko 2473 USD po toni u 2030., od čega bi cijena EU ETS-a od 100 EUR po toni CO2 implicirala trošak CBAM-a od 77 USD po toni, odnosno 3 posto.

### Scenarij primjene zadanih (default) emisijskih faktora — učinci
- Ako se primijene zadani emisioni faktori (umjesto stvarnih emisionih faktora), pogoršanje:
  - Izvoz željeza i čelika u EU pao bi za 30 posto u odnosu na polaznu vrijednost do 2035.
  - Izvoz aluminija pao bi za 18 posto do 2035.
  - Izvoz cementa bi pod zadanim emisionim faktorima postao ekonomski neodrživ do 2034. godine (u simulacijama su navedeni padovi do 100%/neodrživosti).
  - Pod zadanim emisionim faktorima, smanjenje BDP-a do 2035. iznosilo bi 0,67 posto.
- Zbog veličine potencijalnih šokova, analiza pretpostavlja da će vlasti i preduzeća imati poticaj ulagati u dokazivanje stvarnih emisija kako bi se izbjegla upotreba zadatih faktora.

### Mogućnosti određivanja cijene ugljika u BiH i implikacije za politiku
- CBAM omogućava kredit za svaku cijenu ugljika plaćenu u zemlji proizvođaču; takav kredit motivira trgovinske partnere da uvedu domaću politiku određivanja cijene ugljika kako bi zadržali prihode.
- Oblasti za razmatranje:
  - Porez na ugljik: obično se provodi putem poreza na sadržaj ugljika u fosilnim gorivima.
  - Sistemi trgovanja emisijama (ETS): zahtijevaju od preduzeća nabavku dozvola za emisije; država kontrolira snabdijevanje i tržišnu trgovinu dozvolama.
- Regionalne i domaće prakse:
  - Srbija je od 2026. uvela porez na ugljik po početnoj cijeni od 4 eura po toni CO2, s primjenom na elektrane, proizvođače cementa, čelika, gnojiva i aluminija, i poreznim kreditom od 20 posto za kvalificirana ulaganja.
- Procjena prikladnosti ETS-a za BiH:
  - ETS zahtijeva značajne institucionalne kapacitete za monitoring emisija i tržišta emisijskih jedinica.
  - Pravni okvir za ETS je zahtjevan i različit od postojećeg poreznog i carinskog zakonodavstva; potrebno je uspostaviti nacionalni registar, MRV okvir, režim provođenja i drugo.
  - Tržišna likvidnost ključna: procjenjuje se da bi ETS koji pokriva sektore energetike i industrije u BiH obuhvatio 17 preduzeća (6 u FBiH i 11 u RS). Decentralizacija po entitetima dovela bi do visoke koncentracije i neodrživosti tržišta.
  - Međuusporedbe: Velika Britanija ~1.000 obuhvaćenih subjekata; EU preko 10.000; Kina preko 2.000. Crnogorski ETS iz 2020. pokrio je samo 3 preduzeća i u praksi se pretvorio u porez na ugljik.
  - Regionalni ETS za Zapadni Balkan mogao bi biti prikladniji nego nacionalni ETS-ovi, ali trenutno se to ne razmatra.
- Vremenski horizont i zahtjevi:
  - Uspostavljanje zakonodavne, institucionalne i administrativne strukture za ETS može potrajati nekoliko godina i zahtijeva kontinuiranu političku posvećenost.

*Izvor: Autori (odlomak iz sadržaja PDF-a 1bihba2026002).*

### 31.      BiH treba nastaviti razvijati ETS kao prioritet usmjeren prema budućnosti, posebno

### 31.      BiH treba nastaviti razvijati ETS kao prioritet usmjeren prema budućnosti, posebno

### Razvoj ETS i MRV
- Preporuka: nastaviti razvijati ETS kao prioritet usmjeren prema budućnosti, s obzirom na njegov značaj za evropske integracije i pristupanje EU.
- Ključna potreba: uvođenje stabilnog sistema praćenja, izvještavanja i verifikacije (MRV) da bi preduzeća mogla dokazati svoje stvarne emisije za izračunavanje CBAM-a i da bi se omogućilo oporezivanje emisija iz industrijskih procesa.
- Kao privremeni korak u odsustvu dovoljne tržišne likvidnosti preporučen je ETS sa fiksnom cijenom radi izgradnje institucionalnih kapaciteta i podrške postepenom prelasku na tržišni sistem.
- Napomena: MMF (2024) je uradio ekonomsko modeliranje i analizu uspostave ETS-a u BiH.

### Porez na ugljik — administracija i pokriće
- Porez na ugljik može se obračunavati slično postojećim akcizama na gorivo i integrirati u postojeće porezne sisteme, posebno na tačkama u sredini procesa (prerada goriva ili uvoz).
- Trenutna akcizna infrastruktura Uprave za indirektno oporezivanje BiH (akciza na tečna goriva i „putarine“) može se proširiti kao privremeni alat za određivanje cijene ugljika.
- Trenutno ne postoji akciza na korištenje uglja niti na električnu energiju proizvedenu iz uglja; dvije entitetske elektroprivrede provode unakrsno subvencioniranje rudnika uglja koji posluju s gubicima.
- Preporuka: postepeno ukidanje svih subvencija za ugalj i uvođenje poreza na ugljik kao pragmatična opcija obuhvatajući veliki dio emisija iz sektora električne energije i industrije (na ugalj je otpadalo 95 posto emisija iz sektora električne energije i industrije u 2022. godini).

### Dizajn oporezivanja uglja i emisija
- Ugalj: sav uvezeni ugalj treba oporezovati na mjestu uvoza; domaći ugalj može se oporezovati na izlazu iz rudnika ili na mjestu prerade (pranja).
- Sadržaj ugljika po jedinici goriva treba biti poznat; donošenje početnih emisionih faktora s mogućnošću da rudnici/postrojenja dokažu niži sadržaj ugljika certificiranom laboratorijskom analizom radi kvalifikacije za smanjenu stopu.
- Alternativa: oporezivanje emisija iz ne-elektroenergetskih CBAM sektora (željezo i čelik, aluminij, cement) kako bi se smanjila CBAM naknada — administrativno složenije zbog postojećeg sistema indirektnog oporezivanja i mogućeg zahtjeva za izmjenom zakona.

### Modeliranje utjecaja cijene ugljika — scenariji
- Scenariji modeliranja:
  - Scenarij A (porez na ugalj): postepeno ukidanje subvencioniranja uglja i uvođenje poreza na ugalj na nivou cijele ekonomije, počevši od 6,25 EUR po toni CO2 u 2027. godini i povećavajući se na 25 EUR po toni CO2 do 2030. godine, te linearno dalje istom putanjom do 2035. godine.
  - Scenarij B (porez na emisije u ne-elektroenergetskim CBAM sektorima): uvođenje poreza koji prati očekivani tok CBAM naknada, počevši od 12,5 eura po toni CO2 u 2027. godini i povećavajući se na 50 eura po toni CO2 do 2030. godine.
- Oba scenarija uključuju postepeno ukidanje subvencija za ugalj do 2030. godine.
- Dva pod-scenarija za prijenos troška na cijene električne energije: 100 posto prenosa troška na krajnjeg korisnika i 50 posto prenosa troška na krajnjeg korisnika.

### Makrofiskalni utjecaji (rezultati modela)
- Dodatni prihodi od poreza na ugalj u iznosu od 25 eura doveli bi do:
  - dodatnih 0,29-0,32 milijardi USD u 2030. godini;
  - oko 0,6 milijardi USD u 2035. godini;
  - što iznosi 0,9-1 posto BDP-a u 2030. godini i 1,6 posto BDP-a u 2035. godini.
- Porez na emisije iz sektora obuhvaćenih CBAM-om doveo bi do:
  - 0,4 milijarde USD u 2030. godini (0,13 posto BDP-a);
  - oko 0,1 milijarde USD u 2035. godini (0,3 posto BDP-a).
- Scenariji pokazuju da domaće strateške mjere daju bolje makroekonomske rezultate u srednjoročnom periodu; do 2035. godine:
  - primjena CBAM-a bez domaće politike rezultira padom BDP-a od 0,43 posto u odnosu na polaznu vrijednost;
  - scenarij s porezom na ugalj pokazuje približno 0,29 posto pad;
  - scenarij s porezom na emisije pokazuje približno 0,37 posto pad.
- Pretpostavke o recikliranju prihoda u scenarijima: 20 posto prihoda efikasno reciklirano kroz novčane transfere, 30 posto kroz smanjenje poreznog opterećenja rada, i 50 posto kroz javne investicije.

### Utjecaj na cijene (izračuni i brojke)
- Trenutne cijene (2026) i projekcije za EUR 25 coal tax:
  - Electricity, weighted average: Current (2026) EUR/kWh 0.08; EUR 25 coal tax - 50% PT (2030) 0.09; EUR 25 coal tax - 100% PT (2030) 0.11; EUR 25 coal tax - 50% PT (2035) 0.1; EUR 25 coal tax - 100% PT (2035) 0.13.
  - Coal, power sector: Current (2026) EUR/GJ 2.02; EUR 25 coal tax - 50% PT (2030) 4.19; EUR 25 coal tax - 100% PT (2030) 4.19; EUR 25 coal tax - 50% PT (2035) 6.92; EUR 25 coal tax - 100% PT (2035) 6.92.
  - Coal, industry: Current (2026) EUR/GJ 2.00; EUR 25 coal tax - 50% PT (2030) 5.36; EUR 25 coal tax - 100% PT (2030) 5.36; EUR 25 coal tax - 50% PT (2035) 8.08; EUR 25 coal tax - 100% PT (2035) 8.08.
- Procentualni porasti iz opisa:
  - Cijena uglja za proizvodnju električne energije porasla za 108 posto do 2030. godine (243 posto u 2035.).
  - Cijena uglja koji industrija koristi za proizvodnju toplote porasla za 169 posto (305 posto u 2035.).
  - Električna energija: ako se dozvoli potpuno prenošenje troška, cijene električne energije u 2030. godini bile bi veće za 42 posto u odnosu na polaznu vrijednost; u slučaju prenošenja samo 50 posto troška cijene porasle bi za 20 posto. Projekcije za 2035.: 68 posto sa punim prenosom, odnosno 33 posto sa ograničenim prenosom.

### Utjecaj na emisije i potrošnju energije
- Emisije:
  - Porez na ugalj dovodi do smanjenja emisija CO2 za oko 7 posto do 2030. godine.
  - Porez na emisije u CBAM sektorima dovodi do smanjenja emisija od oko 3,3 posto do 2030. godine.
  - EU CBAM bez domaće politike smanjuje emisije za oko 1 posto (u poređenju s gore navedenim scenarijima).
- Potrošnja energije:
  - Kod poreza na ugalj, ukupna potrošnja energije zasnovane na fosilnim gorivima opada za oko 6-7 posto u 2030. i oko 11-14 posto u 2035., uglavnom zbog smanjenja potrošnje uglja.
  - Kod poreza na emisije, potrošnja se smanjuje za približno 3 posto u 2030. i 5 posto u 2035., zbog ograničenijeg sektorskog obuhvata.

### Distribucijski utjecaj i kompenzacijske mjere
- Energetski izdaci domaćinstava:
  - Direktna potrošnja na energiju čini oko 16 posto kućne potrošnje (uključujući električnu energiju, koja čini oko 7 posto).
  - Domaćinstva s nižim prihodima troše gotovo 20 posto svog ukupnog budžeta na energiju.
- U scenariju uvođenja poreza na ugalj, domaćinstva bilježe prosječno smanjenje potrošnje od 1,4-2 posto u 2030. godini u odnosu na polaznu vrijednost.
  - Apsolutni teret uglavnom pada na domaćinstva s višim prihodima; u relativnim terminima najveće efekte snose najsiromašniji.
- U scenariju uvođenja poreza na emisije, domaćinstva su pogođena uglavnom indirektno i efekat je ujednačen po dohodovnim decilima.
- Kompenzacijske mjere (primjeri recikliranja prihoda):
  - Korištenje 20 posto prihoda za ciljane novčane transfere za najniža četiri decila, 30 posto za smanjenje poreza na rad, i 50 posto za javne investicije.
  - Rezultat: najsiromašnija domaćinstva imala bi neto korist od oporezivanja u scenariju poreza na ugalj od oko 3,0-3,2 posto njihove potrošnje prije politike; oko 1,4 posto u scenariju poreza na emisije u CBAM sektorima.

### Podrška industrijskim sektorima i upotreba prihoda
- Utjecaj na proizvodnju industrije (do 2030. i 2035.):
  - Proizvodnja aluminija: ne trpi značajne posljedice zbog niske emisije ugljika.
  - Proizvodnja željeza i čelika: umjereno smanjenje proizvodnje do 3 posto u 2030. i do 6 posto u 2035.
  - Sektor cementa: najveći utjecaj — do 24 posto smanjenja u 2030. i 42 posto u 2035.
- Mogućnosti podrške industriji kroz prihode od poreza:
  - Finansiranje ciljnih subvencija ili poreznih olakšica vezanih za ulaganja u energetsku efikasnost i dekarbonizaciju.
  - Tehnološki neutralne subvencije ili porezni krediti s direktnim povezivanjem podrške sa potvrđenim smanjenjem emisija (npr. isplata po toni smanjenog CO2).
  - Mogućnosti smanjenja emisija po sektoru: čelik — prelazak sa visokih peći na elektrolučne peći (uz dostupnost niskougljične električne energije); cement — smanjenje omjera klinkera, poboljšanje energetske efikasnosti, promjena vrste goriva; CCS je tehnički moguć ali skup i nerazvijen u regiji.
  - Prihodi mogu se ciljano koristiti i za stimuliranje ulaganja u obnovljive izvore energije i promociju opće dekarbonizacije u mješavini energetskih izvora.

### Zaključne preporuke
- Ubrzati uspostavljanje ETS-a i MRV infrastrukture kako bi se omogućilo:
  - preciznije mjerenje emisija u industrijskim procesima;
  - bh. izvoznicima prikazivanje stvarnih emisija radi utvrđivanja obaveza u okviru CBAM-a;
  - mogućnost oporezivanja industrijskih emisija ukoliko se izabere ta opcija.
- Kombinirati instrumente: uvođenje poreza na ugljik ili poreza na emisije u CBAM sektorima može biti dio proaktivnog domaćeg odgovora na EU CBAM i dati značajan makroekonomski i fiskalni doprinos, uz nužnost efikasnog recikliranja prihoda i jačanja mreže socijalne sigurnosti.

*Izvor: 1bihba2026002 - 31.      BiH treba nastaviti razvijati ETS kao prioritet usmjeren prema budućnosti, posebno*

### 48.      Za ostvarenje znatne dekarbonizacije elektroenergetskog sektora morat će se

### Za ostvarenje znatne dekarbonizacije elektroenergetskog sektora morat će se prevladati značajne strukturne barijere

### Strukturne prepreke i trenutni napredak
- Prema DERK-u (2025), proizvodnja iz solarnih i vjetroelektrana gotovo se utrostručila u periodu 2021-25. godina, čineći 8 percent ukupnih energetskih izvora.
- Nova ulaganja u proizvodnu infrastrukturu ostaju ograničena zbog:
  - niskih domaćih tarifa,
  - ograničenog kapaciteta prenosa,
  - potencijalnih ograničenja u korištenju zemljišta.
- Ustavni sud BiH je 2024. godine u dva slučaja presudio da entiteti ne mogu prenamijeniti ili raspolagati sa državnim zemljištem, što može predstavljati pravnu zapreku za izgradnju nove energetske infrastrukture za proizvodnju, prenos i distribuciju.
- U budućnosti, Južna plinska interkonekcija s Hrvatskom mogla bi umjereno diverzificirati mješavinu energetskih izvora omogućavanjem veće upotrebe plina kao goriva s nižim udjelom ugljika tokom tranzicije.

### Regionalni socioekonomski utjecaji napuštanja uglja
- Rudnici uglja i prateća proizvodnja termoelektrana koncentrirani su u Tuzli i Zenici (FBiH) te u Ugljeviku i Gacku (RS), sa lokalnim industrijskim klasterima u tim područjima.
- Analiza modeliranja pod pojednostavljenim pretpostavkama (nema rasta stanovništva, konstantna produktivnost rada, linearni odnos između proizvodnje i potražnje za radnom snagom) sugerira da bi do 2035. godine ukupno oko 3.850 radnih mjesta moglo biti pogođeno smanjenjem izvoza.
- Ti gubici predstavljaju smanjenje broja radnih mjesta s ekvivalentom punog radnog vremena za 0,20 percent u odnosu na osnovne projekcije prema CBAM scenariju bez domaće politike (vidi Tabela 6).

### Simulirani utjecaji po scenarijima (Tabela 6)
- EUR 25 coal tax - 50% PT
  - Total: -1,719
  - % of BAU: -0.09%
- EUR 25 coal tax - 100% PT
  - Total: -1,402
  - % of BAU: -0.07%
- Emission tax - CBAM sectors
  - Total: -3,012
  - % of BAU: -0.16%
- EU CBAM - No domestic policy
  - Total: -3,845
  - % of BAU: -0.20%

- Napomena iz teksta: utjecaji se smanjuju kada se uzmu u obzir efekti povećane potražnje i proizvodnje koji bi bili ostvareni uvođenjem domaćih politika praćenih mjerama recikliranja prihoda za potrebe poticaja.
- Porez na ugalj naročito bi mogao dovesti do znatno manjeg gubitka radnih mjesta nego u scenariju bez domaće politike, u rasponu od 1.400 do 1.900, ovisno o simuliranom koeficijentu prenosa troškova.

### Politike za ublažavanje i preporuke
- Aktivne politike na tržištu rada za podršku pogođenim radnicima, uključujući:
  - podršku u prekvalifikaciji,
  - premještanje radnika koji su ostali bez posla.
- Inicijative za diverzifikaciju i usmjeravanje novih ulaganja u rudarske regije trebale bi imati prioritet.
- Razmotriti uvođenje domaće politike određivanja cijene ugljika kako bi se ublažili efekti CBAM-a:
  - Porez na ugljik zaračunavan na ugalj zahtijevao bi jednostavno proširenje postojeće infrastrukture za naplatu akciza,
  - pružao bi vrijedan izvor domaćih prihoda i poticao dekarbonizaciju odnosno prelazak sa uglja na čišće izvore u industriji i proizvodnji električne energije.
- Produktivna potrošnja poreznih prihoda mogla bi djelimično ublažiti utjecaj CBAM-a na BDP tokom vremena.
- Alternativna opcija: oporezivanje emisija iz industrijskih sektora obuhvaćenih CBAM-om radi naplate prihoda na domaćem nivou, ali:
  - obuhvat bi bio uži, prihodi bi bili niži,
  - implementacija može biti pravno, institucionalno i administrativno kompleksnija.
- Za industrijske sektore, domaćinstva i regije koje zavise od uglja treba pružiti podršku kroz:
  - fiskalne poticaje za ulaganja u energetsku efikasnost i modernizaciju opreme,
  - promociju dekarbonizacije ukupne mješavine energetskih izvora,
  - ciljana socijalna podrška za ublažavanje utjecaja cijena na domaćinstva s nižim prihodima,
  - razvoj stabilne mreže socijalne zaštite.
- MRV sistemi: u svim scenarijima, BiH bi trebala ulagati u stabilne MRV sisteme kako bi pokazala stvarne emisije i tokom vremena smanjila preostale troškove vezane za CBAM.

### Zaključak (sažeto)
- Makroekonomski utjecaj CBAM-a na Bosnu i Hercegovinu je značajan i opravdava uvođenje domaće politike određivanja cijene ugljika radi ublažavanja njegovih efekata.
- Porez na ugljik na ugalj je praktično izvodljiv kroz postojeću infrastrukturu za naplatu akciza i istovremeno pruža fiskalni prostor i poticaj za dekarbonizaciju.
- Ciljane mjere podrške za ranjive industrije, domaćinstva i rudarske regije te ulaganja u MRV i politike za poticanje ulaganja ključni su za fer i održivu tranziciju.

*Izvor: IMF (Bosna i Hercegovina, izvještaj – odlomak sadržaja iz PDF dokumenta)*

### 1.      Sektor nefinansijskih društava (NFC sektor) ima centralnu ulogu u privredi Bosne i

### 1.      Sektor nefinansijskih društava (NFC sektor) ima centralnu ulogu u privredi Bosne i Hercegovine

### Pregled i cilj rada
- Analiza podataka bilansa stanja pojedinačnih kompanija radi procjene otpornosti NFC sektora nakon nedavnih globalnih šokova i identifikacije makrofinansijskih rizika.
- Ispituju se kretanja zaduženosti, profitabilnosti, sposobnosti servisiranja duga i povezanost s bankarskim sektorom, koji ostaje primarni izvor finansiranja preduzeća.
- Agregirani pokazatelji ukazuju na umjerenu zaduženost i poboljšanu kreditnu sposobnost, ali ranjivosti su neujednačene među preduzećima i sektorima; snažna povezanost banaka i NFC sektora implicira rizik prelijevanja negativnih šokova kroz povećanje kreditnog rizika i pooštravanje finansijskih uslova.

### Struktura rada (sažetak odjeljaka)
- Odjeljak B: ekonomski značaj, prethodni poslovni rezultati i sektorska struktura NFC sektora u BiH.
- Odjeljak C: kretanja u bilansima stanja, uključujući zaduženost, profitabilnost i rezerve likvidnosti.
- Odjeljak D: povezanost NFC sektora i bankarskog sektora u BiH.
- Odjeljak E: rezultati stres testiranja zasnovanih na negativnim šokovima na dobit i uslove finansiranja.
- Komplementarna analiza: dinamika konkurentnosti i strukturne prepreke na makro nivou (Prilog IV Izvještaja osoblja).

### Ekonomski značaj i sektorska struktura (Odjeljak B)
- Dodana vrijednost po faktorskim troškovima (VAFC) vezana za NFC sektor porasla sa KM 12,0 milijardi u 2012. na KM 30,8 milijardi u 2024.; udio u BDP-u porastao sa 45,6 posto na 57,4 posto.
- Udio NFC sektora u ukupnoj zaposlenosti porastao sa oko 58,6 posto u 2012. na oko 72,2 posto u 2024.; zadnjih godina stabilno iznad 70 posto.
- Struktura po broju kompanija u 2024.:
  - Trgovina na veliko i malo: oko 28 posto.
  - Proizvodna industrija: 14 posto.
  - Stručne usluge/djelatnosti: 9 posto.
- Struktura zaposlenosti i dodane vrijednosti:
  - Proizvodnja: približno 27 posto zaposlenih u NFC sektoru.
  - Trgovina: 26 posto zaposlenih; oko 27 posto ukupne dodane vrijednosti; približno 48.3 posto udjela u prometu prema Tabeli 1.
  - Transport i građevinarstvo: po 6–7 posto zaposlenih.
  - Uslužni sektori (npr. informacija i komunikacija, stručne djelatnosti) ostvaruju veći udio u dodanoj vrijednosti u odnosu na njihovu veličinu, što ukazuje na viši nivo produktivnosti.
- Makrofinansna dimenzija: budući da NFC sektor u 2024. ostvaruje znatno više od polovine VAFC, šokovi koji utiču na novčane tokove društava (slabija potražnja, viši ulazni troškovi, pooštreni uslovi finansiranja, poremećaji u plaćanju) mogu brzo preliti efekte na proizvodnju, zaposlenost i fiskalne rezultate.

### Podaci i metodologija (Odjeljak C, napomene)
- Izvor podataka: podaci na nivou preduzeća koje prikupljaju FIA i APIF, obuhvataju oba entiteta za period 2011–2024.
- Nakon prečišćavanja i validacije, radni skup podataka uključuje 384.202 opažanja za godinu po društvu (oko 27.400 društava godišnje u prosjeku) s detaljnim podacima iz bilansa stanja i bilansa uspjeha.
- Kriteriji čišćenja: isključena opažanja s nekonzistentnim podacima (npr. negativne vrijednosti za broj zaposlenih ili prihode; vrijednosti ispod 0,25. percentila i iznad 99,75 percentila); klasifikacija kompanija po veličini: mala: ≤49 zaposlenih; srednja: 50–249; velika: ≥250.
- Konačni uzorak isključuje djelatnosti u kojima dominira javni sektor i kategoriju "ostale djelatnosti".

### Struktura uzorka i veličina firmi (Tabelarni sažetak Tabela 2 i Slika 1)
- Ukupno firmi u uzorku za 2024.: 27,147.
- Po veličini (2024.):
  - Small: Number of firms 26,072; Employees Total 125,914; Mean 6; Median 3; Total Assets 34,851.1 Million KM; Mean 1.3; Median 0.2; Total Liabilities 21,140.5 Million KM; Mean 0.8; Median 0.1; Total Debt 7,882.9 Million KM; Mean 0.3; Median 0.0.
  - Midsize: Number of firms 897; Employees Total 90,481; Mean 101; Median 85; Total Assets 19,561.9 Million KM; Mean 21.8; Median 10.9; Total Liabilities 8,608.2 Million KM; Mean 9.6; Median 4.4; Total Debt 3,798.7 Million KM; Mean 4.3; Median 1.2.
  - Large: Number of firms 178; Employees Total 120,249; Mean 676; Median 451; Total Assets 31,066.5 Million KM; Mean 174.5; Median 60.7; Total Liabilities 15,669.5 Million KM; Mean 88.0; Median 26.3; Total Debt 6,589.0 Million KM; Mean 37.7; Median 7.8.
  - All firms: Number of firms 27,147; Employees Total 336,644; Mean 16; Median 3; Total Assets 85,479.4 Million KM; Mean 3.1; Median 0.2; Total Liabilities 45,418.1 Million KM; Mean 1.7; Median 0.1; Total Debt 18,270.7 Million KM; Mean 0.7; Median 0.0.
- Distribucija uzorka naginje u korist malih kompanija: oko 94–96 posto opažanja; srednje 4–5 posto; velike manje od 1 posto.
- Prosječno malo preduzeće zapošljava 6 radnika; imovina ≈ 1,3 miliona KM; obaveze ≈ 0,8 miliona KM.
- Napomena: iako pojedinačne prosečne vrijednosti velikih firmi su znatno više, na agregatnom nivou ukupna zaposlenost te ukupna vrijednost imovine i obaveza kod malih i velikih preduzeća približno su istog reda veličine.

### Zaduženost i struktura obaveza
- Bruto dug u odnosu na BDP: 53,1 posto u 2024. nakon vrhunca od 56,0 posto na početku pandemije.
- Kratkoročne financijske obveze porasle sa 35,5 posto ukupnog iznosa u 2015. na 39,8 posto u 2024.
- Koncentracija DTA (dug prema imovini):
  - Prosječni DTA konstantno oko 26 posto među kompanijama.
  - U 2024. samo 5 posto kompanija imalo je DTA iznad 80 posto.
  - Većina kompanija ima DTA u rasponu 20–80 posto; stabilni omjeri između 20 i 30 posto od 2011. u većini sektora.
  - Izuzetak: sektor električne energije i gasa s DTA između 36 i 57 posto i rastućim trendom.
- Omjer duga i kapitala (DTE): sličnoj dinamici; sektor rudarstva ima historijski najniži DTE.
- Udio kratkoročnog duga u ukupnom dugu:
  - Udio kratkoročne zaduženosti malih kompanija značajno utječe na prosjek; omjer kratkoročnog duga bio oko 60 posto tokom većeg dijela posmatranog perioda, povećan na 64 posto u 2024.
  - Povećava se udio kompanija s omjerom kratkoročnog i ukupnog duga većim od 90 posto.
- Posljedice: veće oslanjanje na kratkoročno finansiranje povećava potrebe za refinansiranjem i osjetljivost na pooštravanje uslova finansiranja u bankocentričnom sistemu.

### Likvidnost
- Prosječan omjer tekuće (likvidne) imovine i ukupne imovine (CAR):
  - Bio stabilan oko 60 posto u periodu 2011–2022.; porastao na 68 posto u 2023. i 2024.
  - Povećanje CAR-om ukazuje na smanjenje kratkoročnih rizika likvidnosti.
  - Fiksna imovina predstavlja manje od 2/3 likvidne imovine i njihov relativni udio se smanjuje, što može nepovoljno uticati na potencijalni rast.
  - Udio kompanija s CAR manjim od 20 posto ograničen je na oko 12 posto do 2024.
- Omjer gotovine i kratkoročnog duga (CTD_st) se povećao u kompanijama svih veličina, što ukazuje na smanjenje prosječnog rizika likvidnosti.

### Profitabilnost i sposobnost servisiranja duga
- Profitabilnost:
  - Medijan povrata na kapital (ROE) porastao sa 9 posto na 29 posto tokom posmatranog perioda.
  - Mala preduzeća tradicionalno imaju najveću profitabilnost (djelomično zbog nižeg nivoa kapitala i imovine).
  - Sektor-specifično: rast ROE posebno izražen u sektorima ostalih uslužnih djelatnosti, električne energije i gasa, te građevinarstva.
- Sposobnost servisiranja duga (ICR — odnos EBIT/ troškova kamata):
  - Medijan ICR-a za mala i srednja preduzeća povećao se tri puta u odnosu na 2011.; za velika preduzeća porast oko 50 posto.
  - Standardni prag duga u riziku (DAR) definiran za preduzeća s ICR-om nižim od 1,5:
    - Udio preduzeća u riziku servisiranja duga pao je sa oko četvrtine svih preduzeća u 2011. na 9 posto u 2024.
    - Prosječni omjer duga u riziku i ukupnog duga smanjen je za sve veličine preduzeća: sa oko 15 posto u velikim preduzećima i 25 posto u malim i srednjim, na oko 10 posto do 2024.
  - Do 2024. oko polovine ukupnog iznosa duga u riziku pripadalo je malim preduzećima (36 posto raspoređenih na oko 7.000 preduzeća) i srednjim preduzećima (14,6 posto, odnosno 666 preduzeća).
  - Sektori proizvodnje i trgovine zajedno činili su približno dvije trećine ukupnog duga u riziku.
  - Historijski: između 80 i 90 posto ukupnog iznosa duga u riziku odnosilo se na preduzeća s dugom manjim od 10 hiljada KM.
- Napomena o kvalitetu podataka: postoje nepotvrđene sugestije o mogućem podcjenjivanju operativnih troškova (posebno troškova rada) što bi moglo dovesti do precjenjivanja operativnog prihoda, EBIT-a i ICR-a; također postoje sugestije suprotnog smjera za operativne prihode i neto dobit. Zainteresirane strane u BiH uglavnom su se složile da su trendovi prikazani procijenjenim ICR-om mogući.

### Povezanost NFC sektora i bankarskog sektora (Odjeljak D)
- Bankarski sektor je glavni izvor finansiranja kompanija u BiH.
- Nakon pandemije, kreditiranje od strane banaka činilo je oko 45 posto duga kompanija.
- Izloženost banaka prema nefinancijskim društvima u BiH (po trenutnim cijenama) porasla je za oko 50 posto u posljednjoj deceniji; ubrzanje rasta u posljednje vrijeme nakon umjerenije ekspanzije prije i tokom pandemije.
- Izloženost banaka prema kompanijama kao udio BDP-a pala je s oko 25 posto na 20 posto u istom periodu.
- Kompanije su se sve više oslanjale na vanjsko zaduživanje, uključujući trgovinske kredite i međukompanijske kredite iz inozemstva.
- Opći zaključak: izloženost banaka prema NFC sektoru uglavnom je pratila rast ukupnih obaveza sektora, što ukazuje na stabilnu, ali značajnu povezanost; kretanja u korporativnom sektoru predstavljaju ključni faktor za kvalitet aktive i profitabilnost banaka.

*Izvor: IMF staff analysis iz dokumenta "1. Sektor nefinansijskih društava (NFC sektor) ima centralnu ulogu u privredi Bosne i Hercegovine".*

### 17.      Izloženost banaka prema kompanijama u BiH je visoko koncentrirana po sektorima i

### 17.      Izloženost banaka prema kompanijama u BiH je visoko koncentrirana po sektorima i

### Sektorska koncentracija izloženosti
- Najveći udio u kreditima preduzećima ima trgovina na veliko i malo, sa oko 30 percent.
- Proizvodnja ima približno 21 posto udjela.
- Građevinarstvo: udio porastao sa oko 6 posto u 2020. na skoro 10 posto u 2025.
- Snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom: porast sa oko 4 posto na skoro 7 posto.
- Transport i skladištenje: ostao oko 4 posto.
- Manja izloženost sektorima informacija i komunikacija, stručnim uslugama te uslugama smještaja i prehrane smanjuje diversifikaciju.
- Zaključak: banke uglavnom finansiraju ključne pokretače domaće potražnje i proizvodnje roba na tržištu, što povećava koncentracijski rizik.

### Sektorski kreditni rizik i ranjivosti
- Visoka izloženost sektoru trgovine povećava osjetljivost banaka na domaću potražnju.
- Kreditiranje proizvodnje povećava osjetljivost na šokove vanjske potražnje, pritiske konkurentnosti i troškove energije.
- Povećana izloženost građevinarstvu dodaje ciklički rizik vezan za pad investicija.
- Veće kreditiranje električne energije moglo bi povećati indirektnu izloženost rizicima ugljične tranzicije, uključujući i one iz EU CBAM-a.
- Koncentracija u nekoliko ključnih sektora mogla bi dovesti do povezanog povećanja kreditnog rizika i nekvalitetnih kredita.

### Kvalitet korporativnih kredita (fazni pokazatelji)
- Izloženosti prema kompanijama klasificiranu u fazu 3 pale su sa oko 703 miliona KM u 2020. na oko 294 miliona KM u 2025.
- Sektori sa slabostima: usluge smještaja i prehrane, transport i aktivnosti povezane sa trgovinom — relativno visoka izloženost klasificirana u fazi 2 i fazi 3.
- Sektor električne energije: niska izloženost u fazi 3, ali brzo rastući udio kredita i novi tranzicijski rizici mogu vremenom dovesti do slabosti.
- Proizvodnja: postepeni pad kredita u fazi 3, ali i dalje ranjiva na slabiju vanjsku potražnju i pritiske konkurentnosti.
- Sveukupni pokazatelji prikrivaju sektorske rizike i koncentrirane izloženosti, što zahtijeva detaljno praćenje.

### Uslovi finansiranja nefinansijskih društava
- Struktura novih kredita promijenila se u korist fiksnih kamatnih stopa.
- Krediti sa fiksnom kamatnom stopom čine oko 70 posto novih kredita nefinansijskih društava u 2025.
- Kamatne stope za kredite nefinansijskim društvima u BiH pokazuju ograničen utjecaj najnovijeg ciklusa pooštravanja monetarne politike ECB-a; prilagođavanje u BiH bilo je umjerenije.
- Kao rezultat, kamatne stope za kredite nefinansijskim društvima u BiH su povremeno ostajale ispod uporedivih stopa u eurozoni.
- Korporativno finansiranje u BiH ostalo je relativno prilagodljivo, podržavajući rast kredita i ograničavajući rizike refinansiranja u kratkoročnom periodu.

### Analiza osjetljivosti i stres testovi
- Okvir za stres testove simulira šokove specifične za sektor na komponente brojnika (EBIT) i nazivnika (troškovi za kamate) ICR-a.
- Kalibracija šoka na EBIT: odražava pad EBIT-a tokom pandemije 2020. plus dodatni faktor za razliku od 0,6 procentnih poena u projekcijama rasta BDP-a za 2026. pod osnovnim i ozbiljnim scenarijem.
- Procijenjena elastičnost (ξ=6) EBIT-a prema ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (GVA) ⇒ dodatnih 0,6 x ξ = 3,6 procentnih poena oduzeto od sektorskih stopa rasta EBIT-a zabilježenih tokom pandemije.
- Povećanje plaćanja kamata: primijenjeno 0,7 procentnih poena viša kamatna stopa (najveće godišnje povećanje zabilježeno u BiH od 2012.) na stanje duga nefinansijskih društava u 2024.
- Niži EBIT i viši iznosi uplaćenih kamata dovode do nižih ICR-ova u svim sektorima.
- Prema rezultirajućem ICR-u, kompanije se reklasificiraju u kategorije problematičnosti u odnosu na prag od 1,5.
- Udio kompanija sa dugom u riziku: trend pada na 9 posto do 2024. vratio bi se na 13,6 posto u šok scenariju.
- Kontrafaktualni šok u odnosu na osnovni scenarij 2024.: udio DAR-a u ukupnom dugu porastao sa 6,5 posto na 9,6 posto i ukupni DAR porastao za oko 50 posto.
- Efekat šoka neravnomjerno raspoređen: ukupni DAR bi se povećao više od tri puta u sektorima rudarstva, električne energije i gasa; utjecaj na poljoprivredu i rudarstvo bio bi gotovo zanemariv.

### Prijenos na bankarski sektor i kapitalna adekvatnost
- Povećanje ukupnog DAR-a preslikava se na povećanje nekvalitetnih kredita (NPL) primjenom uočenog odnosa između NPL i duga u riziku u 2024., te gubitke na osnovu pretpostavki o vjerovatnoći neizvršenja obaveza i gubitku u slučaju neizvršenja obaveza.
- Procjena utjecaja na CAR uzima u obzir postojeće kapitalne zaštitne slojeve i formirane rezerve.
- U slučaju ozbiljnog šoka: dug u riziku u korporativnom sektoru mogao bi značajno porasti za 48 procentnih poena.
- Ako bi se NPL povećali za isti iznos, stopa adekvatnosti kapitala pala bi za 1,5 procentnih poena.
- Stopа adekvatnosti kapitala u bankarskom sektoru u BiH u 2024. bila je iznad 18 posto.
- Tabela ključnih vrijednosti za 2024. (KM (millions)):
  - Tier 1 capital (1): 4,790
  - Stock of provisions (2): 653
  - Existing NPL stock (3): 813
  - Risk-Weighted Assets: 25,596
  - Capital before shock (1+2-3): 4,629
  - Capital after shock: 4,236
  - Capital Adequacy Ratio before shock: 18.1%
  - Capital Adequacy Ratio after shock: 16.5%

### Zaključci i preporuke politika
- Dokazi ukazuju na to da je sektor nefinansijskih društava u BiH vremenom ojačao: poboljšana profitabilnost, umjereno zaduženje i smanjenje duga u riziku podržavaju veću otpornost na šokove.
- Snažna kapitalizacija banaka pomaže u ograničavanju makrofinansijskih prelijevanja.
- Slabosti su neujednačene između društava i sektora; visoka koncentracija aktivnosti društava i izloženosti banaka, posebno u sektorima trgovine, proizvodnje i građevinarstva, ostavlja sistem izloženim nepovoljnim šokovima.
- Potrebe za politikama i nadzorom:
  - Kontinuirano pažljivo praćenje bilansa stanja društava.
  - Detaljne procjene rizika po sektorima.
  - Politike usmjerene na jačanje otpornosti društava.
  - Diverzifikacija izvora rasta i finansiranja.

*Sources: CBBH; and IMF staff calculations.*

---


_Source: https://www.imf.org/-/media/files/publications/cr/2026/bosnian/1bihba2026002.pdf_