## BRŽE, VIŠE, SNAŽNIJE—POVEĆANJE POTENCIJALA RASTA ZEMALJA CESEE

## Source details

**Canonical URL:** [BRŽE, VIŠE, SNAŽNIJE—POVEĆANJE POTENCIJALA RASTA ZEMALJA CESEE](https://www.imf.org/-/media/websites/imf/imported-flagship-issues/external/country/bih/rr/2013/_bosniapdf.pdf)

## Other formats

- [Markdown version](/-/media/websites/imf/imported-flagship-issues/external/country/bih/rr/2013/_bosniapdf.pdf.md)
- [Structured JSON version](/-/media/websites/imf/imported-flagship-issues/external/country/bih/rr/2013/_bosniapdf.pdf.json)

---

### Izvršni rezime — trenutno stanje i pritiscI
- Finansijska tržišta u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (CESEE) su pod pritiskom od proljeća.
- Pritisci jače pogađaju zemlje sa slabijim osnovnim ekonomskim pokazateljima i one koje su imale velike prilive u prethodnom periodu.
- Pripreme za nova previranja su od suštinskog značaja jer u nekim zemljama previranja mogu prerasti u značajne finansijske pritiske.
- Ova previranja predstavljaju rizik za oporavak; zemlje CESEE su počele izlaziti iz svoje druge recesije u posljednje četiri godine, zahvaljujući rastu ekonomske aktivnosti u euro zoni.
- Ograničenja za kontraciklične politike:
  - fiskalni deficiti još visoki,
  - javni dug ima trend rasta,
  - pritisak na devizni kurseve može limitirati prostor za djelovanje putem monetarne politike.

### Slab rast — istorija i uzroci
- U proteklih pet godina, stope rasta zemalja CESEE su pale znatno ispod ranijih očekivanja.
- BDP je u prosjeku rastao samo za ½ procenta godišnje, što je znatno ispod 5 procenata koliko je projicirano u proljeće 2008. godine.
- Glavni uzroci slabog učinka:
  - mnogo niži potencijalni rast prvenstveno zbog slabijeg investiranja preduzeća,
  - manja potražnja za njihovim proizvodima,
  - manje raspoloživog finansiranja,
  - potreba da se koriguju bilansi stanja kao posljedice neodrživog investicionog buma prije krize.

### Perspektive rasta i izazovi
- Nepovoljni uslovi za rast su značajni i otežavaju smanjenje nezaposlenosti te vraćanje razmjera javnog duga na više prihvatljive nivoe.
- Prilivi kapitala, posebno iz zapadnoeuropskih banaka majki, će vjerotavno ostati niski.
- Projicirani rast u zemljama trgovinskim partnerima zemalja CESEE ostaje skroman.
- Ubrzava se smanjenje radnosposobnog stanovništva.

### Ključne politike i koraci za postizanje “bržeg, višeg, snažnijeg” rasta
- Rješavanje nasljeđa krize:
  - Zdrav finansijski sektor je od kritične važnosti za kreditiranje i promociju rasta.
  - Smanjivanje prepreka u oblastima prava, sudstva, poreza i zakonodavstva u rješavanju nekvalitetnih kredita će olakšati restruktuiranje preduzeća i očistiti bilanse stanja banaka.
  - Ponovo uspostavljanje fiskalnih bafera će smanjiti premije rizika i troškove zaduživanja, sa spasonosnim efektom za privatni sektor.
- Jačanje sektora trgovine:
  - Više uravnotežen rast bi uvećao izglede za rast.
  - Empirijske studije pokazuju da su više otvorene ekonomije i brže rasle.
  - Veća integracija u globalnom lancu ponude će dovesti do bržeg prenosa tehnologija i konvergencije dohotka.
- Unapređenje investicione klime:
  - U mnogim zemljama pojednostavljivanje regulative i jačanje konkurencije, zaštita investitora i provodjenje ugovora su prioriteti.
  - U nekim zemljama su od kritične važnosti restruktuiranje i/ili privatizacija velikih preduzeća u državnom vlasništvu koja bilježe velike gubitke i poboljšanje upravljanja i transparentnosti.
- Obezbjeđivanje funkcionalnog tržišta rada:
  - Visoka stopa nezaposlenosti je velika strukturna komponenta prisutna već od početka perioda tranzicije.
  - Poboljšanje politika aktivnog tržišta rada će unaprijediti prekvalifikovanje i mobilnost radne snage.
  - Moguće reforme: prekvalifikacija radne snage, reforma visokog obrazovanja, bolje usmjeravanje naknada za nezaposlenost i socijalnih programa.

*Izvor: _bosniapdf*

---


_Source: https://www.imf.org/-/media/websites/imf/imported-flagship-issues/external/country/bih/rr/2013/_bosniapdf.pdf_