## Brži, viši, snažniji-uvećanje potencijalnog rasta CESEE

## Source details

**Canonical URL:** [Brži, viši, snažniji-uvećanje potencijalnog rasta CESEE](https://www.imf.org/-/media/websites/imf/imported-flagship-issues/external/country/srb/rr/2013/_serbiapdf.pdf)

## Other formats

- [Markdown version](/-/media/websites/imf/imported-flagship-issues/external/country/srb/rr/2013/_serbiapdf.pdf.md)
- [Structured JSON version](/-/media/websites/imf/imported-flagship-issues/external/country/srb/rr/2013/_serbiapdf.pdf.json)

---

### Rezime
- Kao i u drugim regionima tržista u razvoju, finansijska tržista u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi (CESEE) su pod pritiskom od proleća.
- Taj uticaj bio je veći kod zemalja sa slabijim ekonomskim pokazateljima kao i kod onih koje su imale veće prilive u prethodnom periodu.
- Pripreme za ponovna previranja, koja mogu da dovedu do značajanog finansijkog pritiska u slučaju nekih zemalja, su od suštinskog značaja.
- Previranja takodje predstavljaju rizik za oporavak.
- CESEE počinje da izlazi is svoje druge krize tokom četvorogodišnjeg perioda, zahvaljujući oporavku u zoni evra.
- Nedovoljan rast bi proširio mali proizvodni jaz koji je otvoren u posljednjih nekoliko godina.
- U nekim zemljama je prostor za kontracikličnu politiku ograničen, fiskalni deficit je jos uvek visok, javni dug ima uzlazni trend a i pritisak na devizni kurs može da ograniči manevarski prostor za monetarnu politiku.

### Glavne nalaze i statističke tačke
- Slab rast nije skorašnji problem; u posljednjih pet godina, rast u CESEE bio je daleko ispod ranijih očekivanja.
- BDP je u proseku rastao za samo ½ procenta godišnje, znatno ispod 5 procenata prognoziranih u proleće 2008.
- Spor rast uglavnom proizilazi iz mnogo manjeg potencijalnog rasta prvenstveno zbog:
  - znatno slabijih ulaganja od strane firmi,
  - smanjene potražnje za njihovim proizvodima,
  - manjih mogućnosti finansiranja,
  - potrebe prilagodjavanja bilansa u periodu posle neodrživog investicionog buma pre krize.
- Gledajući unapred, prepreke za rast potencijalnog outputa su značajne i otežavaju smanjenje nezaposlenosti i vraćanje pokazatelja javnog duga na zadovoljavajući nivo.
- Tokovi kapitala, posebno iz matičnih banaka iz Zapadne Evrope verovatno će ostati niski.
- Projektovani rast u trgovniskim partnerima iz CESEE ostaje skroman.
- Opadanje udela aktivnog u ukupnom stanovništvu će se ubrzati.

### Preporuke i prioritetne reforme
- Hvatanje u koštac sa nasledjem krize:
  - Zdrav finansijski sektor je od ključnog značaja za obezbedjivanje kredita i promovisanje rasta.
  - Smanjivanje prepreka u pravnim, sudskim, poreskim i regulatornim oblastima za rešavanje loših kredita olakšaće restruktuiranje privrede i “čišćenje” bilansa banaka.
  - Obnova fiskalnih bafera smanjiće premije rizika i troškove zaduživanja uz blagotvorne efekte za privatni sektor.
- Unapredjenje sektora razmenjivih dobara i usluga:
  - Uravnoteženiji rast povećaće izglede za rast.
  - Empirijska istraživanja pokazuju da su ekonomski otvorenije ekonomije ostvarivale brži ekonomski rast.
  - Bliža integracija u globalne lance snabdevanja doneće brži transfer tehnologija i ubrzanu konvergenciju dohotka.
- Poboljšanje investicione klime:
  - Pojednostavljivanje propisa i jačanje konkurencije, zaštita investitora i sprovođenje ugovora su prioriteti u mnogim zemljama.
  - U nekim zemljama, restruktuiranje i/ili privatizacija velikih državnih preduzeća gubitaša i poboljšanje upravljanja i transparentnosti su takodje vazni.
- Obezbedjivanje dobrog funkcionisanja tržišta rada:
  - Visoka nezaposlenost ima veliku strukturnu komponentu, što predstavlja problem od početka tranzicije.
  - Unparedjenje aktivne politike zapošljavanja poboljšat će proces prekvalifikacije radnika i ponovno pronalaženje posla.
  - Može biti potrebna reforma srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, kao i bolje usmeravanje naknada za nezaposlene i socijalnih programa, kako bi se poboljšali rezultati na tržištu rada.

*Source: _serbiapdf*

---


_Source: https://www.imf.org/-/media/websites/imf/imported-flagship-issues/external/country/srb/rr/2013/_serbiapdf.pdf_
